Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

24.01.2011. Trećinu paških plaža progutala erozija

Od Vodica do Bošane na zapadnoj i od Bašace do Velog boka na sjeveroistočnoj strani Paške uvale plaže su do prije dvije godine prosječno bile široke četiri metra, a već prošlog ljeta neke su bile toliko male da se na njima nije moglo boraviti. Od smanjivanja površine plaža gori je njihov potpuni nestanak, a i to se dogodilo.
Pred planovima turističkog razvoja Paga pojavila se prepreka koju nitko nije očekivao i koju nije bilo moguće predvidjeti. Pagu se događa nagli i neobjašnjiv nestanak plaža. Na prstenu Paške uvale, od Prosike, preko Dubrave, Sv. Marka, Sv. Duha, Zrća, Uvale Slano, do Bašace nalazi se oko dvadeset kilometara pješčanih i šljunčanih plaža i po broju i ukupnoj površini plaža Pag je jedinstven na Jadranu. No plaže su ugrožene zbog jake erozije. Erozija je dugotrajan proces i posljedice njenog djelovanja vide se tek nakon više desetljeća, međutim u posljednje dvije godine djelovanje erozije na plažama na Pagu je ubrzano i zbog toga i zabrinjavajuće.
Od Vodica do Bošane na zapadnoj i od Bašace do Velog boka na sjeveroistočnoj strani Paške uvale plaže su do prije dvije godine prosječno bile široke četiri metra, a već prošlog ljeta neke su bile toliko male da se na njima nije moglo boraviti. Od smanjivanja površine plaža gori je njihov potpuni nestanak, a i to se dogodilo. Primjerice, jedna od manjih, ali lijepih plaža kod rta Sv. Nikole je u posljednje dvije godine potpuno nestala, a na mjestu na kojoj se nalazio pijesak ostalo je golo kamenje. Na mnogim plažama se vidi pravilno posloženo kamenje kojima su ih turisti ljeti ograđivali kako bi ih zaštitili od plime, ali to je uzaludan napor. Poduzetnik Eduard Maržić, vlasnik i direktor tvrtke "Hoteli Pag", član Skupštine i Vijeća Turističke zajednice Grada Paga smatra da se problem može riješiti samo nasipavanjem plaža pijeskom i šljunkom.
- Nasipanje plaža je jedino što se može napraviti jer drugog rješenja nema. Na taj se način ne bi radile nikakve intervencije zbog kojih bi trebalo tražiti razne suglasnosti i dozvole jer bi se nasipanjem samo vratilo ono što je more uzelo. Na taj način bi se plaže povećale i samo bi se na taj način mogle urediti, kaže Maržić.
Maržić smatra da se turizam može razvijati samo s dobrom uređenim i dovoljno velikim plažama.
- Turizam se ne može razvijati bez dobro uređenih plaža i zbog toga treba ozbiljno raditi kako bi se riješio taj problem. Na Bašaci je velik broj objekata za turističku djelatnost, ali gdje će se tu gosti sunčati i kupati? Plaže su male, uske, na njima se ne može boraviti, a što je još gore, na njima se ne može postaviti nikakva ponuda. Na plažama mora biti dobra ponuda jer je davno prošlo vrijeme kada su se turisti samo izležavali na plaži. Danas turistima trebaju velike plaže na kojima mogu iznajmiti ležaljke, suncobrane, plovila, gdje mogu dobiti piće, kaže Maržić.
Maržić smatra da bi se trebalo početi hitno raditi na uređenju plaža i za tu namjenu osigurati dovoljno novaca. Navodi da se sa oko stotinu do stotinu pedeset tisuća kuna, koliko je za uređenje plaža predviđeno proračunom Turističke zajednice grada Paga, ne može napraviti gotovo ništa. Procjenjuje se da je u posljednje dvije godine od ukupne površine plaža nestala trećina. Erozija nezaustavljivo djeluje, a posljedice se mogu pratiti doslovno iz mjeseca u mjesec. More s plaža odnosi pijesak i šljunak ugrožavajući tako najljepši ukras Paške uvale.

Izvor: www.zadarskilist.hr