24.01.2011. Divlja gradnja Rogoznicu spasila od termoelektrane?
Termoelektrana koju još uvijek državni strateški planovi predviđaju na području oko Rogoznice izbačena je iz Prostornog plana Županije šibensko-kninske u prijedlogu za njegove treće izmjene, a predlagač župan Goran Pauk kaže da se sad za tu opciju još treba izboriti na državnoj razini.
Rogozničko područje, uz sve ostale razloge protiv termoelektrane, više nije ono što je bilo desetljećima prije kad je ona tamo "zaplanirana", ono je sad izgrađeno do te mjere da su naseljene lokacije, valja napomenuti: divlje, no naknadno legalizirane gradnje! došle u njezino "susjedstvo", pa je i to - osim činjenice da je riječ o turistički atraktivnu dijelu središnjeg Jadrana - presudilo TE na Turskom boku uz obalu.
Tako je, eto, divlja gradnja napravila i nešto dobro - što je jedan od "zgodnih" paradoksa u hrvatskoj prostornoj problematici...
Šibensko područje je označeno kao izuzetno povoljno za obnovljive izvore, pa Prostorni plan predviđa sada 20 vjetroelektrana. Do sada su realizirane tri, Orlica, Trtar i Crno brdo, a ostale se praktički nalaze na područjima gotovo svih gradova i općina u županiji.
Vjetroelektrane bi trebale niknuti na području Velike glave kod Danila, na brdu Glunča, Crnom vrhu kod Unešića, na brdima Bubrig, Mideno brdo, Crni Umac kod Unešića, na brdu Ljubačka vlaka kod Biskupije, kod Pađena, Orlića, Vrbničkom platou kod Biskupije, na Svilaji blizu Ružića, na potezu između Kijeva i Uništa, na brdu Kozjak kod Drniša, u Dazlini u vodičkom zaleđu, u Boraji, Lišanima i na dvije lokacije na Moseću.
S tim će šibensko područje proizvoditi oko 600 MW, a to je pola hrvatske obveze prema EU do 2020. godine.
Hrvatska je, naime, prema europskoj direktivi dužna instalirati 1200 MW energije iz obnovljivih izvora u idućih 10 godina. To znači da će vizurama šibenskog kraja dominirati prava šuma vjetroelektrana. Mnogi u njima vide i ekološke štetnike tvrdeći da EU odbacuje taj koncept.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr
Solarne energane kod Promine i Miljevaca
Izmjene i dopune Prostornog plana predviđaju i dvije solarne energane i to na području općine Promina i na području Miljevačkog doca, obje s preko 200 kW. Solarne energane do 200 kW mogu planirati i gradovi i općine, pa bi tako i stanovnici Murtera na svom području rado imali solarnu elektranu, kaže Dragica Bašić, donačelnica općine Murter-Kornati, upozoravajući na stalne i nikad otklonjene probleme u opskrbi otoka strujom ljeti.