Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

23.02.2010. Kanal Pag-Košljun

Na području Košljuna trebat će prokopati brdsko područje i izvaditi pet milijuna kubika kamena, a za premošćivanje državne ceste D-106 i drugih prometnica treba graditi nekoliko visećih mostova
Na javnu raspravu o plovnom kanalu grad Pag-Košljun koju je organizirala Uprava za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH je, prema neslužbenim informacijama, stiglo tridesetak primjedbi građana i udruga.
Javna rasprava je provedena kako bi se prikupila mišljenja građana o projektu koji će podijeliti otok na dva dijela i koji bi trebao biti ne samo najveći projekt na Pagu, nego i na Jadranu. Od kada je prije dva mjeseca predstavljen javnosti, projekt plovnog kanala grad Pag-Košljun podijelio je pašku javnost.
Neki gradnju kanala smatraju potrebnim i korisnim za Pag, a drugi smatraju kako će kanal Pagu nanijeti veliku štetu. No, nakon što je završena javna rasprava, postavlja se pitanje što će se dalje događati.
„Svi komentari uključujući i one koji se ne odnose na određivanje sadržaja studije upućeni su nositelju zahvata i izrađivaču Studije o utjecaju na okoliš kako bi pri izradi Studije mogli obraditi sva ona pitanja koja će se razmatrati u postupku Procjene utjecaja na okoliš," navodi glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Kata Gojević.
Kata Gojević navodi kako će u daljnjem postupku stručno povjerenstvo razmotriti i ocijeniti Studiju o utjecaju na okoliš i primjedbe i komentare javnosti te dati svoje mišljenje o prihvatljivosti zahvata i predložiti odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Kata Gojević nadalje navodi kako je dio javnosti, zbog nedovoljnog poznavanja propisa, shvatio javnu raspravu kao postupak u kojemu se javnost izjašnjava o prihvatljivosti gradnje kanala grad Pag-Košljun za okoliš.
„Međutim, javnost je imala priliku izjasniti se i o gospodarskim i društvenim učincima tog projekta," navodi Gojević. „Mjere zaštite okoliša unose se uz ostale uvjete u lokacijsku dozvolu, a postupkom Procjene utjecaja na okoliš ocjenjuju se pitanja zaštite okoliša čime se ne prejudicira odluka o realizaciji zahvata. Javnost često koristi taj postupak zbog njegove transparentnosti za isticanje i drugih pitanja, a o kojima se odlučuje u nekim drugim postupcima."
Inicijator gradnje kanala grad Pag - Košljun je tvrtka „Moreuz" iz Zagreba, a nositelj poslova koji prethode izradi Studije utjecaja na okoliš je Hrvatski hidrografski institut iz Splita. Kanal grad Pag - Košljun trebao bi biti dugačak 6, 6 kilometara i spajao bi Virsko more s Paškom uvalom. Na području Košljuna trebat će prokopati brdsko područje i izvaditi pet milijuna kubika kamena, a za premošćivanje državne ceste D-106 i drugih prometnica treba graditi nekoliko visećih mostova. Brojni detalji iz projekta u paškoj javnosti izazivaju dileme, a najviše se govori o spoju kanala s Paškom uvalom.
Mjesto na kojem će se kanala spajati s Paškom uvalom još nije određen, a predstavljene su tri varijante i to spoj na mjestu na kojem se nalazi gradski most, zatim između gradskog mosta i starih magazina soli i na plaži Prosika. Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je Upravi za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH dostavio mišljenje kako je za Pag jedino prihvatljivo rješenje spoj između gradskog mosta i magazina soli.