19.05.2010. Zvono otkrilo starost broda potonulog kod Mljeta
Pronalazak nekoliko cjelovitih luksuznih tanjura, čajnika i zdjelica podrijetlom iz turskoga grada Iznika, te više ulomaka posuđa istog podrijetla, kao i sjevernoitalske te orijentalne keramike, više ulomaka staklenih boca i bakrenog posuđa, rezultat je nastavka podmorskih arheoloških istraživanja na području pličine Sv. Pavao, na jugoistočnoj strani otoka Mljeta.
Od zanimljivijih predmeta koji su pronađeni treba navesti brodsko brončano zvono u reljefu s ugraviranom 1567. godinom. Nađena su i dva velika srebrnjaka zapadnoeuropskog podrijetla, koja su srasla s desetak srebrnih turskih novčića - akči.
Podmorje su istraživali stručnjaci Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, pod vodstvom arheologa Igora Miholjeka, uz sudjelovanje djelatnika tog Odjela, arheologa konzervatora Vesne Zmaić i Kruna Zubčića te suradnika konzervatora Igora Mihajlovića.
Ove godine uspostavljena je i međunarodna suradnja s podvodnim arheolozima iz Italije: taj je stručni tim vodio prof. Carlo Beltrano sa Sveučilišta Ca' Foscari iz Venecije. Suradnja će se nastaviti i sljedećih godina.
- Lokalitet su, na dubini između 36 i 46 metara, u jesen 2006. pronašli ronioci kluba "Medveščak - Sava" iz Zagreba. Riječ je o trgovačkom brodu potonulom krajem 16. stoljeća koji je s robom s Orijenta plovio na zapad, najvjerojatnije u Veneciju.
Ostaci drvene konstrukcije broda te željezno sidro nađeni su na najdubljem dijelu. Inače, pličina Sv. Pavao nalazi se na južnoj strani Mljeta, a udaljena je nekoliko stotina metara od obale. Iz mora izviruje tek nekoliko centimetara i za nevremena je vrlo opasna zamka, pa nije neobično da su upravo tu nađeni ostaci potonulog broda koji smo do sada istraživali u četiri kampanje 2007. - 2010. godine.
Posebnost je tog lokaliteta u tome da su arheolozi počeli sustavnu istragu i dokumentaciju na potpuno netaknutom brodolomu - ističe voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Igor Miholjek, napominjući da se u svakom kvadrantu išlo do žive stijene ili brodske konstrukcije.
- Ove smo godine na području najveće koncentracije predmeta, na dubini 40-42 metara, postavili kvadratno mrežište. Nacrtna se dokumentacija svih nađenih predmeta radila metodom trilateracije, svaki je predmet dobio inventarni broj te je fotografiran i potom pažljivo izvađen na površinu.
Svi su podmorski radovi videodokumentirani - dodaje Miholjek, navodeći da su i ovoga ljeta u tim istraživanjima sudjelovali brojni vanjski suradnici: član Ronilačkog centra Specijalne policije Kovčanje - Mali Lošinj Damir Banković i Mario Orlandini iz Ronilačkog centra "Aquatica - Mljet", Domagoj Perkić iz Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture RH, ronioci Damir Onofri, Rade Čakić, Kruno Sanjković i Bruno Sanjković, te Jurica Bezak i Ante Plančić iz zagrebačke tvrtke "Red Tech".
Novac za zaštitu istraživanih arheoloških lokaliteta osiguralo je Ministarstvo kulture RH. Podvodnu fotodokumentaciju radili su Jerko Macura i Robert Mosković, a videodokumentaciju dr. sc. Vlado Onofri iz Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika. Nikako se ne smije zaboraviti ni Miljenko Marukić iz Ronilačkog centra MM-SUB iz Lumbarde, s čijeg su se broda izvodili svi podvodni radovi.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr