Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

18.09.2010. Nautički sektor bremenit problemima

Gdje se nalazi hrvatski nautički sektor, koji ga problemi tište, kakve su vizije i pretpostavke koje za njegov razvoj i rast stvara država a što je, odnosno tko je sve „kočničar", na to je pokušao odgovoriti ovogodišnji Nautički forum, središnji skup prvog dana održavanja Adriatic Boat Showa u Šibeniku.
Na Strategiju razvoja nautičkog turizma potsjetila je Nina Perko iz Ministarstva mora. Strategija predviđa novih 15 tisuća vezova u idućih 10 godina i najmanje 15 novih lokacija, te marine za megajahte od kojih se jedna upravo počinje graditi u Šibeniku. Nautički sektor je bio jedan od najbrže rastućih segmenata u gospodarstvu, ustvrdio je Roko Vuletić, dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a. No zbog često loše, spore, nedostatne državne regulative i porezne politike, sada i recesije, nautički sektor u Hrvatskoj je u padu. U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme sagrađena samo jedna cjelovita marina a povećanje za tek tisuću vezova je nedostatno. „Ovdje vam treba 9 mjeseci da upišete dvije čestice u katastar i ishodite lokacijsku dozvolu i zbog te sporosti u svemu, konkurencija u susjednim državama na istom moru svakim je danom veća." - rekao je Ivan Soža - dopredsjednik Udruge hrvatskih marina, upozoravajući i na činjenicu da carinska služba marine tretira kao „skladišta" neocarinjene robe, pa su primjerice upravo marine - zapravo tek „parkirališta" za brodove - dužne platiti carinu i PDV u slučaju nestanka broda!
Na Forumu je istaknut i problem koncesija za marine. Ulaganja prije isteka koncesije koncesionarima se ne isplate a na njih je prisiljen ako ništa onda iz sigurnosnih razloga dočim se manje misli o standardu usluge. Od novog koncesionara valjalo bi tražiti nadoknadu ulaganja bivšem i to prema tržišnoj vrijednosti, čulo se na Forumu.
Mr. sc. Maja Markovčić Kostelac predstavila je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebao omogućiti brži gospodarski razvitak RH kao pomorske zemlje. Jedna od novosti je da će granice pomorskog dobra određivati Županije, a Ministarstvo će postupati po žalbama.
Željko Jerat predsjednik Udruge čarteraša pri HGK iznio je niz problema koji tište vlasnike čartera, od prekomplicirane procedure upisa, tretiranja brodova do 12 metara kao brodica, a iznad toga kao jahti, floti koja stari jer novi brod ne možete kupiti a stari nikom prodati, Zakonu o radu koji ne predviđa privremeno zapošljavanje i tako dalje. Ravnatelj uprave za sigurnost plovidbe Ivan Nikolić skreće pažnju na činjenicu da je ove godine u raznim pomorskim nesrećama spašeno 800 ljudi i oko 160 plovila te da nije bilo smrtnog slučaja, što je velikim dijelom zasluga preventive i inspekcijskog nadzora.
Iz klastera male brodogradnje mogla se čuti samo žalopojka jer država se nakon njegovog osnivanja i silnih očekivanja ponijela tako da je sve završilo u smislu naslova „plesala je jedno ljeto...". „Situacija u hrvatskoj maloj brodogradnji trenutno je prava katastrofa" - kazao je Mario Krizman, predsjednik Klastera.
Činjenica je da su se ljudi iz struke s predstavnicima zakonodavnih tjela sastali na jednom konstruktivnom dijalogu u sklopu Nautičkog foruma, no da bi promjene stupile na snagu i vratila se vitalnost nautičkom sekoru, potrebno je snažno daljnje djelovanje. Od odmah!

Zbog čega (sve) stagnira nautički sektor

Predstavnici „proizvodnje" odnosno svi oni koji rade u nautičkom sektoru pa u toj grani gospodarstva (pro)daju svoje usluge na jučerašnjem prvom hrvatskom Nautičkom forumu na Adriatic Boat Showu složni su u jednom: nautički sektor stagnira i to manjim dijelom zbog recesije a većim zbog državnih propisa, predugog administriranja, velikih nameta i sličnog.
Najizravnije o tome je progovorio Roko Vuletić dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a koji tvrdi da je stagnacija počela s 2008. godinom, umjesto da to danas bude jedna od ključnih hrvatskih poluga izlaska iz recesije. Za rast nautičkog sektora potrebno je dvoje: vez i brod. Iako je Strategija razvoja nautičkog turizma predvidjela izgradnju novih 15 tisuća vezova do 2018. godine još se i ne zna na kojim sve lokacijama. Do sada je sagrađeno tek 1000 vezova i samo jedna marina - i zatvorena jer nema potpunu dokumentaciju. Što se tiče broda - prodaja u Hrvatskoj pala je za 90 posto" - tvrdi Vuletić. Stagnaciju uzrokuju preveliki nameti, PDV iznosi 23 posto za razliku od 10 posto u turističkoj djelatnosti, preskupe su koncesije. Naša konkurencija u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori - kaže Vuletić, ponaša se skroz suprotno, intenzivno se grade marine praktički za naše goste, one koji će ploviti našim dijelom Jadrana, a zna se da najveći trošak rade tamo gdje im je vez, a ne tamo gdje plove. Umjesto da ubiremo visoki prinos na pložajnu rentu mi to prepuštamo drugima - izričit će bio Vuletić.
I još o plovilima: prodaja, pa tako i gradnja, pada, a razlog su bile najprije enormne trošarine a sada najava poreza na imovinu koji će se odnositi i na brodice i jahte. Od jeseni, plovilo pod hrvatskom zastavom bit će opterećeno s najmanje tri, a možda i četiri poreza.
Štetu od poslovne politike koja udara ovakav tempo nautičkom sektoru u konačnici trpe svi. Slabije rade domaća brodogradilišta, servisi, gube marine, ne obnavljaju se flote, gubi Registar brodova, osiguranja, nema gradnje novih vezova i zapošljavanja - kaže Roko Vuletić.
Poseban problem nastat će prilikom ulaska u EU. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukpno 30 tisuća plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez niti u jednoj zemlji EU. Hrvatska u ovom trenutku za njih porezna oaza. Kad uđe u EU morat će platiti porez u nekoj od zemalja Unije - naravno da to neće biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego u drugim zemljama. Vuletić potsjeća na primjer Malte koja je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV za plovila u iznosu od 6 posto pa su svi građani EU koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i tamo platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogućnost i to s PDV-om od 10 posto bio bi to jednokratni prihod od 150.000.000 eura u državni proračun.
Nautički sektor zbog ovih i još niza drugih problema koji koče njegov rast traži hitno oživotvorenje Strategije razvoja, promjenu porezne politike i hitne pripreme za ostvarenje prijelazne stope PDV-a prilikom ulaska u EU, obradu i objavu podataka o stvarno ubranoj trošarini u prvih 6 mjeseci 2010. godine, a traže i striktnu primjenu zaključaka s dogovora rukovodstva HUP-a i premijerke Jadranke Kosor na kojem je jamčeno da se više niti jedna promjena zakona ili propisa iz domene nautičke djelatnosti neće dogoditi bez da se rasprave sa stručnjacima iz nautičkog sektora- što u cijelosti nije ispoštovano.
Predlažemo formiranje ekspertne skupine s predstavnicima Vlade, nadležnih ministarstava i HUP-a koji bi izradili prijedlog mjera sjednim ciljem: ostvariti stopu rasta od 20 posto u idućih 5 godina - poručuju iz Udruge nautičkog sektora HUP-a.

Problemi hrvatskih charter tvrtki

U Hrvatskoj je u ovom trenutku, dakle u 2010. godini, registrirano 1419 čarter tvrtki i 4078 plovila. Od stupanja na snagu Pomorskog zakonika 2005. godine udvostručen je broj čarter tvrtki a bilježi se i porast plovila za 30 posto. Ipak, dolazak čarter gostiju u posljednje je dvije godine usporen i to je posljedica gospodarske krize, rekao je jučer na Nautičkom forumu ABS-a Željko Jerat predsjednik Udruge čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Mi smo ti koji dovode goste na Jadran od travnja do listopada, a oni najvjerniji dolaze nam iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Češke, Mađarske...
Čarteraši naglašavaju da im je problem komplicirana i dugotrajna procedura upisa jahti u Upisnik i Očevidnik brodica a tu bi proceduru skratio i čarter lišio velike administracije posutpak u kojem bi se, primjerice, svi dokumenti predavali na jednom mjestu. Jedan od primjera nepotrebno dugotrajne procedure je izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilima od strane HAKOM-a.
Već godinama traje i jedna „greška u koracima"- Pravilnik o minimalnim zahtjevima i uvjetima pružanja medicinske pomoći na brodovima zapravo je istovjetna direktivi za profesionalne posade. I pored upozorenja, „greška u koracima" traje 18 mjeseci i nikako da se Pravilnik izmjeni!
Čarter tvtke tište i veliki troškovi poslovanja što ih dovodi u nekonkurentan položaj u odnosu na takve tvrtke u okruženju, odnosno na rub profitabilnosti. A Zakon o radu više ne prizna Ugovor o djelu po kojem se do sada mogla zaposliti čistačica ili drugo pomoćno osoblje koje povremeno radi. Tek u nekim danima u tjednu tvrtki je potrebna dodatna radna snaga pa čarteraši traže mogućnost iznimke, odnosno Ugovora o radu upravo za spremačice brodova.
Naša država još uvijek ne priznaje ovlaštenja za upravljanje plovilima gostima koji dolaze iz Srbije, Ukrajine, Bugarske, a postoji izražena potreba za tim. Jednako tako postoji potreba da se definicija jahte, odnosno bodice, uskladi s nama konkurentnim državama i europskom direktivom te da plovila namjenjena sportu i razonodi mogu biti do 24 metra dužine a ne do 12 kao do sada, a pogrešno je i izjednačavati motorne brodove i jedrilice.
I carinski propisi su neusklađeni, različita su i postupanja među pojedinim carinskim i poreznim ispostavama a mnogi potojeći propisi nisu usklađeni s uvjetima poslovanja u čarterima. Ističe se i potreba definiranja izvoza rabljenih plovila. Država od svega toga ne profitira a nama otežava egzistenciju - poručuju iz Udruge čarteraša.