18.03.2011. ´Kraljica mora´ u problemima
Pompozno najavljen kao projekt stoljeća pomorskog školstva u Hrvata, školski jedrenjak "Kraljica mora", ni godinu dana nakon primopredaje, već čami na mrtvom vezu u riječkoj gradskoj luci.
Pomorske škole i učilišta nisu voljni koristiti jedrenjak za obuku svojih učenika jer su troškovi njegova korištenja 25.000 kuna po danu plovidbe.
Prema ugovorenim obvezama, fiksne troškove (održavanje i plaće posade) trebalo je snositi Ministarstvo mora i prometa, koje je i vlasnik broda. Dodajmo da u Hrvatskoj ratnoj mornarici nisu ni izrazili želju da na jedrenjaku školuju svoje pitomce.
- Brod je prekrasan, ali cijena je za nas previsoka - komentar je Frane Mitrovića, dekana Pomorskog fakulteta u Splitu.
- Studente obučavamo na školsko-istraživačkome brodu "Naše more", kojim, inače, upravlja Sveučilište u Dubrovniku. To je suvremeni brod koji zadovoljava sve tehničke i druge uvjete za obuku mladih ljudi na moru. Ako Ministarstvo znanosti snizi cijenu korištenja novog jedrenjaka, rado bismo ukrcali studente. Ovako, to je za nas preskupo - kazao je čelnik splitskog Pomorskog fakulteta.
Kako nam je objasnio prodekan Nikola Račić, korištenje broda "Naše more" splitski Pomorski fakultet ne stoji ništa. Plaćaju se samo terenski dodaci profesorima koji borave na brodu.
Od samih početaka jedrenjak je nailazio na teškoće. Kako nam je objasnilo nekoliko upućenih inženjera, prva je pogreška bila u tome što je izrada idejnog projekta i izgradnja broda povjerena zagrebačkom Brodarskom institutu (BI), odnosno velolučkom brodogradilištu "Greben".
Naime, ni Institut, kao ni brodogradilište nikada nisu gradili jedrenjake, odnosno nemaju referencije za složen projekt kao što je jedrenjak. Prema našim izvorima, model jedrenjaka u testnom bazenu BI-ja nije postigao projektiranu brzinu, a pramac je tonuo pa se pristupilo naknadnom preprojektiranju.
- Pojedinosti doista ne znam, no zadatak je modela da se utvrdi ponašanje broda i po eventualnim pokazateljima izmijeni projekt. To što Institut nije prije izrađivao projekte jedrenjaka ne znači da se ne može okušati i u tom području. Nisu jedrenjaci neka znanstvena fantastika - kazala nam je Nina Subašić, osoba za odnose s javnošću BI-ja.
Nakon primopredaje u proljeće prošle godine, kako nam objašnjavaju naši sugovornici, na brodu se pokazalo nekoliko tehničkih problema i nedorečenosti. Javljao se problem neujednačene snage dvaju pogonskih strojeva.
Jedan od dvaju Cummingsovih motora, proizvedenih u Kini po američkoj licenciji, bio je 10 posto jači od drugog. Problem je naknadno riješen. Nakon što je zavarena metalna oplata broda, pokazao se problem velikih neravnina koje su se pojavile po cijeloj dužini vanjskog trupa broda. Na opsežno kitanje trupa broda Ministarstvo mora utrošilo je enormnih milijun kuna.
Bilo je problema i na palubi. Postavljeno drvo, kvalitetna tik-burma, nije se odmah sljubilo s metalnom podlogom palube, posebice na području krme, pa se voda skupljala u šupljem međuprostoru. Voda je naknadno izvučena, a inženjeri nadziru palubu da se slično "podlokavanje" ne bi ponovilo. Ni u plovidbi se brod nije baš iskazao.
Naime, jedrenjak "Kraljica mora" je "improvan", što znači da tijekom plovidbe pramcem tone u more, dok u plovidbi s razvijenim jedrima ne može držati pravac. Zbog lošeg stabiliteta naknadno je u kobilicu dodano 80 tona olovnoga balasta, pa je tako mijenjano težište broda mimo projekta, što je izravni razlog navedene "improvnosti".
Ministarstvo: Manji nedostaci
Kako su nam se očitovali iz Ministarstva mora, na jedrenjaku "nema značajnijih nedostataka". "Na brodu nisu uočeni značajni tehnički nedostaci. Naime, nakon primopredaje u ožujku 2010. brod je dosad bio samo jednom u brodogradilištu kako bi se uklonio manji nedostatak uočen prije primopredaje, a koji se nije mogao ranije ukloniti jer je tehnološki proces zahtijevao suho i toplo vrijeme. Sukladno ugovoru o gradnji, brod će biti u brodogradilištu "Montmontaža-Greben" od 22. ožujka do kraja travnja 2011. radi superkolaudacije, uobičajenog pregleda broda nakon isteka jamstvenog roka, te redovitog remonta", stoji u odgovoru Ministarstva.
zvor: www.slobodnadalmacija.hr