Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

15.04.2011. Ministarstvo zapečatilo crpku u Marini Veruda

Ininu benzinsku pumpu u Tehnomontovoj Marini Veruda privremeno je zapečatila inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i zasad se ne zna kada će ona ponovo proraditi. Razlog je to što Ina nema koncesiju za obavljanje djelatnosti koju na ovom prostoru obavlja 26 godina.

Iz obrazloženja inspekcijskog nadzora, koji je u ime ministarstva obavila pulska Lučka kapetanija, razvidno je da Ina na dvjema katastarskim česticama koje koristi u Marini Veruda ne plaća koncesiju niti Tehnomontu niti ikom drugom. Iako je trebala imati ugovor s Tehnomontom za koncesiju, Ina je nikad nije ishodila pa je sve ove godine radila praktički protuzakonito.

Što se ustvari dogodilo s Ininom benzinskom pumpom, upitali smo direktora Marine Veruda Seana Lisjaka. Prema njegovim riječima, Ina sve te godine nije platila niti lipe za koncesiju, a trebala je.

Bezuspješni pokušaji dijaloga

- Marina Veruda postoji od 1977. godine, kada se nije baratalo pojmom pomorskog dobra. Bivša Općina Pula tih je godina bivšem montažnom brodograđevnom poduzeću Tehnomont dala na korištenje na 30 godina zemljište uz more u uvali u kojoj danas postoji naša marina za izgradnju luke nautičkog turizma.

Počeli su se graditi molovi, otkupljivale su se parcele za izgradnju cesta i tako redom dok nije izgrađena marina. I sve je savršeno radilo do 1995., kada je izglasan Pomorski zakon i Zakon o pomorskom dobru. Republika Hrvatska je tada krenula u akciju sklapanja ugovora s nama sličnim tvrtkama da bi izdala koncesije za korištenje tog zemljišta koje je proglašeno pomorskim dobrom, priča nam Lisjak.

- Godine 1997. RH je išla u utvrđivanje granica pomorskog dobra. Razni geodeti i katastri izašli su na teren i utvrđeno je da je sve što je zatečeno u funkciji obavljanja djelatnosti nautičkog turizma ušlo unutar granica pomorskog dobra. Granica pomorskog dobra nekad je bila na šest metara od plimne crte, a nakon te izmjere granice su pomaknute.

Država je potom trebala obeštetiti sve pravne i fizičke osobe koje su tom novom izmjerom ostale uskraćene za dio svoga zemljišta. U sklopu tog područja oko marine je zaokruženo i područje benzinske pumpe koja je izgrađena 1984., ističe Lisjak.

S Vladom RH Marina Veruda je 1999. sklopila prvi koncesijski ugovor i to do 2007., kada je istjecao stari ugovor s bivšom Općinom Pula sklopljen na 30 godina. Prema Lisjakovim riječima, od te godine Ina se oglušila na sva njihova traženja za rješavanje problema.

- Od te godine pa do danas benzinska pumpa posluje unutar granica zemljišta koje je obuhvaćeno koncesijom. Radi se o oko 800 kvadrata na kopnu i moru s pratećim objektima. Čelništvo Marine Veruda svih je tih godina pokušavalo regulirati međusobne odnose ugovorima o potkoncesiji ili slično. Za područje koje koristi Ina sve te godine naša marina plaća najamninu, odnosno koncesiju. Tražili smo da država regulira te odnose jer samo resorno ministarstvo nam nalaže da reguliramo te odnose, a, zaboga, država je vlasnik Ine. No, do danas ništa, ističe Lisjak.

Tijekom prošle godine Marinu Veruda posjetila je Financijska policija koja je češljala cjelokupno poslovanje. Lisjak tvrdi da je nadzor pokazao da nije bilo kriminalnih radnji niti propusta u poslovanju izuzev odnosa s Inom.

- I to nas je koštalo. Ukazali su nam na činjenicu da nemamo riješene odnose s Inom. Financijska policija je utvrdila da zbog neimanja ugovora s Inom Marina Veruda nije platila milijunske iznose raznih poreza, davanja i koječega.

Stoga su nas kaznili s 1,8 milijuna kuna. Ukazali smo na to da mi pomorsko dobro ne smijemo dati u potkoncesiju bez naloga resornog ministarstva. Nalog smo nedavno napokon dobili, no u Ini nisu željeli razgovarati s nama. Po zakonu, mi drugim subjektima izdajemo ugovore o podnajmu i dokumente s mišljenjem ministarstva šaljemo na Vladu koja na redovitim sjednicama zaista promptno izdaje naloge za sklapanje potkoncesija.

U tom slučaju s Inom nije bilo tako. Sada kad smo kažnjeni izričito smo zatražili od ministarstva da promptno reagira da se ne bismo opet našli u pat-poziciji s neriješenim ugovornim odnosima s Inom. Prvi put Ministarstvo mora izdalo je zabranu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru dok se ne riješe međusobni odnosi, ističe Lisjak.

Pumpa svima u interesu

- U interesu nam je da u sklopu našeg kruga radi benzinska pumpa. No, tko će raditi, ovisi o Ini. Dobili smo niz upita drugih trgovaca gorivom kao što su OMV, Petrol i slični. Sada su se direktori u Ini prvi put pojavili i zatražili hitan sastanak u našoj marini jer, kako sam upoznat, takvih slučajeva diljem Jadrana ima napretek. Izračunali smo da je od 1999. naovamo Ina trebala platiti najam od ukupno skoro osam milijuna kuna, odnosno oko 400 tisuća kuna godišnje. Zainteresirani smo za to da se suradnja nastavi, no to ne ovisi samo o nama, zaključio je Lisjak.

Direktor sektora razvoja maloprodajne mreže i upravljanja imovinom u Ini Davor Knez jučer nam je potvrdio da danas dolazi u Pulu, no o marini nije želio govoriti jer, kako je rekao, nije upućen u problematiku. Pitali smo ga je li uistinu Ina dužna više od milijun eura najma pulskoj Marini Veruda te hoće li nastaviti s radom na toj lokaciji ili će pak odustati i prepustiti posao konkurenciji, no Knez nije želio odgovoriti dok ne obavi razgovor u Puli te dok pravna služba ne da svoje mišljenje.

I direktoru sektora upravljanja maloprodajom riječke regije Vladimiru Anđeliću postavili smo ista pitanja, no niti on nije želio odgovarati jer, kako je rekao, nema ovlasti davati izjave za javnost. Potvrdio nam je jedino da zajedno s kolegama dolazi u Pulu pokušati riješiti ovaj, po njima gorući problem. Sektoru korporativnih komunikacija Ine u Zagrebu poslali smo ista pitanja i čekamo odgovor.

Izvor: www.glasistre.hr

Od Opatije do Pule nautičari bez pumpe za gorivo.

Nautičari i ribari ovog područja ogorčeni su zbog zatvaranja najprofitabilnije i najprometnije benzinske pumpe na istarskoj obali, one u Marini Veruda. Sva plovila s juga Istre mogu krcati gorivo isključivo u pulskoj luci. Tako od Opatije, s jedne, i Kostrene te grada Cresa i Osora na Lošinju, s druge strane, pa sve do Pule nema benzinske pumpe. Drugim riječima, 89 nautičkih milja prostora na moru trenutno je bez mogućnosti snabdijevanja gorivom.

ARHIVA