Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

14.06.2010. Ministar Bajs o stanju u hrvatskom turizmu

Ministarstvo turizma kao najmanje ministarstvo s najnižim proračunom ne može utjecati na životni standard građana naše domovine. No, želimo da naši ljudi ljetuju u Hrvatskoj. Istovjetnu politiku provodi niz drugih država.
Sjajno je ako je broj otoka najveći problem hrvatskog turizma. Ove se godine nitko ni na što ne žali, čak ni hotelijeri ne jadikuju zbog svojih prihoda, nitko ne prognozira krah sezone, što je lani bio redovit slučaj. Sve ide nekako uglađenije, rekao nam je, među ostalim, u intervjuu ministar turizma Damir Bajs, s kojim smo razgovarali u njegovu uredu u popularnoj zagrebačkoj Kockici. Problema, naravno, ima, najveći je što se domaći turizam u kvalitativnom smislu ove godine nije pomaknuo ni za milimetar, ali brojni se mediji radije bave besmislicama, stražnjicama i »bombama« srpskih tabloida.
Državni inspektori i dalje ne smiju u kuće ilegalnih iznajmljivača pa je kažnjavanje njihova oglašavanja sa 50.000 kuna tek mala utjeha za tu frustraciju. Domaće je tržište i dalje u velikoj krizi i ne vidi se izlaz. Hrvatska turistička zajednica rotira direktore predstavništava najvažnijih emitivnih zemalja bez ikakve logike, nautičari ne mogu na brod jer blagdanima ne rade lučke kapetanije, gosti za Uskrs nisu imali gdje razmijeniti devize. No, ima i mnogo pozitivnih stavki, a najvažnija je da je hrvatski turizam nakon prvih pet mjeseci na kursu ponavljanja lanjske sezone, što bi bio dobar uspjeh. Uz ponavljanje posjeta išla bi i slična zarada, a tih 6,3 milijarde eura itekako bi dobro došlo proračunu. Iznimno je važno i što sljedećih mjeseci ne bi trebalo biti štrajkova u turističkim poduzećima.
Kako komentirate činjenicu da se broj domaćih gostiju na Jadranu i dalje smanjuje? Lanjskom podbačaju pridružio se novi pa je u prvih pet mjeseci 2010. zabilježeno 12 posto manje Hrvata nego lani.
- U 2009. i 2010. predviđali smo takav trend, a razlog je jednostavan - domaće stanovništvo, kako pokazuju statistike, općenito manje troši. Prodaja automobila je 50 posto niža, manje se prodaju stanovi, trgovina je u krizi i, po logici stvari, ljudi će manje trošiti i na godišnje odmore. Kad je riječ o hrvatskim građanima, svako ponavljanje lanjskih rezultata shvatili bismo kao uspjeh.
Znači li to da ste se pomirili s padom domaćeg tržišta? Hoće li se pad do kraja godine zadržati na tih 12 posto ili bi mogao biti i veći?
- Prerano je za procjene, činjenica je da trend pokazuje ono što smo i očekivali, a to je da domaći gost i dalje smanjuje svoj udjel u ukupnom broju noćenja.
Pripremate li dodatni promidžbeni ili sličan impuls domaćem tržištu?
- Životni standard definira potrošnju. Ministarstvo turizma kao najmanje ministarstvo s najnižim proračunom ne može utjecati na životni standard građana naše domovine. No, želimo stvoriti atmosferu da oni koji već namjeravaju ići na odmor, odaberu naš dio Jadrana. Želimo da naši ljudi ljetuju u Hrvatskoj. Ljetovanjem u vlastitoj zemlji pomažu i hrvatskom turizmu i gospodarstvu. Istovjetnu politiku provodi niz drugih država i naš je poziv istovjetan onomu koji je njemačka vlada uputila Nijemcima, talijanska Talijanima...
Kako to mislite postići jer se potencijalnom hrvatskom putniku nudi tjedan dana odmora u dobrom turskom ili egipatskom all inclusive hotelu, da o grčkom ove godine ne govorimo, s uključenim letom iz Zagreba po istoj cijeni za domaći hotel srednje kategorije bez uračunatih putnih troškova?
- Hrvatska je ponuda raznolika, postoje skuplje i jeftinije inačice. U lipnju se na Jadranu nude aranžmani po vrlo konkurentnim cijenama u odnosu na većinu mediteranskih zemalja. Po mojem mišljenju, sektor je na vrijeme reagirao i nudi prihvatljive cijene.
Hoće li hotelijeri nuditi velike popuste ako im prodaja ne krene željenim tempom?
- U razgovoru s hotelijerima, vlasnicima kampova i agencija vidio sam da su svi svjesni prošlogodišnje dramatike, godine pune šokova, sezone u kojoj su se očekivanja i rezultati mijenjali iz dana u dan. Ipak, danas svi žele ponoviti 2009. i mi smo, shodno rezultatima do kraja svibnja, na tom tragu. Ne očekujem velika sniženja, možda neke korekcije cijena u pojedinim objektima i to samo za neke termine. Gosti će i dalje dobro izračunavati vrijednost za novac, što će i ove godine biti jedna od ključnih stavki pri odabiru destinacije, a toga su itekako svjesni i hotelijeri i ostali turistički radnici.
Do kraja svibnja, prema podacima za jadranske županije, bilo je šest posto manje gostiju i isti broj noćenja kao i lani, dok je samo u svibnju broj noćenja popravljen za dva posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Jeste li to očekivali?
- Rezultati potvrđuju ono što smo najavili, a to je da će prvih pet mjeseci biti na razini kao u 2009. U noćenjima smo, dakle u svibnju, čak u plusu, u dolascima u podnošljivom minusu. Opet smo bolji na stranim tržištima nego na domaćem. Ne treba zaboraviti da smo lani u siječnju i veljači imali Svjetsko rukometno prvenstvo, ugostili smo neke posjetitelje koji su ove godine očito izostali. U ovom trenutku imamo dobre rezultate iz Njemačke, sa sjevera Europe poput Norveške, izvrsni su i dolasci iz Nizozemske. U dosadašnjem smo dijelu sezone imali i više turista iz nama konkurentnih zemalja poput Španjolske. Povrh svega, vidljiv rezultat daje i naša odluka da rano ukinemo vize pojedinim tržištima. S tržišta Rusije i Ukrajine dosad bilježimo dvoznamenkaste pluseve. Nažalost, znatniji minus imamo iz nama važne Italije, a nešto manji iz Austrije.
Kakve su najave za srpanj i kolovoz te za posezonu?
- I hotelijeri i vlasnici kampova i direktori agencija ističu već broj rezervacija za srpanj i kolovoz nego što ih je bilo lani. Buking je posebno dobar za posezonu - rujan i listopad, i to je pozitivno. Ponekad mi se čini da sam ja najmanji optimist u cijeloj branši. Ipak, i ovu će godinu, kao i prošlu, obilježiti last minute, ljudi će se u posljednji trenutak odlučivati hoće li i kamo na odmor. Dakle, uza sve dobre naznake, Hrvatska se ne smije opustiti. Sve smo aktivnosti usmjerili u to da budemo najjači onda kad to bude najpotrebnije tako da su u punom tijeku sve naše kampanje i promidžbene aktivnosti.
Pripremate li posebne kampanje za eventualno neodlučna tržišta?
- Pratit ćemo što se događa. Za razliku od prijašnjih godina kad su u ovo vrijeme naše kampanje već završavale, sad je situacija upravo obrnuta. Kasnije smo krenuli u promidžbenu kampanju koja će mnogo dulje trajati, s tim da je na nama najvažnijim tržištima ona sada u najjačoj fazi.
U koja tržišta ove godine najviše vjerujete, a koja bi mogla podbaciti?
- Najviše vjerujemo u ona tržišta u koja najviše ulažemo, dakle u njemačko, slovensko i talijansko, potom i u sva ostala. Ključno je da njemačko tržište ostane stabilno. Italija je u krizi, predsezonski je podbačaj 20 posto u dolascima i noćenjima, ali potrudit ćemo se da se stanje popravi. Iz Slovenije standardno dobivamo pozitivne naznake, veliki plus imamo i u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini, a povećanje bismo mogli zabilježiti i iz zemalja na sjeveru Europe. No, imat ćemo problema sa zemljama koje muku muče sa svojim ekonomijama poput Mađarske.
Što će biti sa Srbima?
- I tu se nadamo ponavljanju 2009. Srbi od ove godine imaju novu pogodnost - ukinute su im vize za cijelu Europsku uniju čime su im otvorena nova tržišta. U takvim bi nas uvjetima zadovoljilo i ponavljanje rezultata.
Ima li opasnosti od štrajkova u turističkim poduzećima tijekom glavne sezone?
- Nema, sindikati i poslodavci uspjeli su se dogovoriti tako da je otklonjena opasnost od generalnog štrajka u jeku turističke sezone. Ne znam hoće li biti nekih problema u pojedinim kućama, što je uvijek moguće, ali to će bit izdvojeni slučajevi. Ovom prilikom zahvaljujem turističkim djelatnicima zato što usprkos svim problemima nisu štrajkali ni prošle godine, što je sezona protekla bez potresa takve vrste.
Mnoge je iznenadila odluka o rotiranju direktora ključnih inozemnih predstavništava HTZ-a. Direktor njemačkog predstavništva ide u Švicarsku, šef talijanskoga u Češku, a šef skandinavskog u Italiju. Ljudi su konsternirani, dovedeni pred gotov čin i odlaze u zemlje čiji jezik uglavnom ne poznaju. Radi se o ključnim emitivnim zemljama o kojima ovisi uspjeh našeg turizma.
- Dva povjerenstava koja su ih birala, smatraju da su to prokušani profesionalci koji na istim mjestima rade i po desetak godina. Sada su pred novim izazovima. Nisam bio na toj sjednici Turističkog vijeća na kojoj su izabrani, ali sam bio upoznat s prijedlogom.
Tko je Mate Radić, budući direktor Hrvatskoj najvažnijeg, njemačkog predstavništva?
- Ako nekomu treba životopis svakog pojedinog kandidata, Hrvatska turistička zajednica će mu ga dostaviti. Svi su predloženi direktori u dijelu svoje karijere radili u turizmu. Vi tvrdite da postoji konsternacija, ali ni HTZ niti Ministarstvo turizma nisu zaprimili niti jedan prigovor zainteresiranih, na koji su svi imali pravo.
Je li uobičajeno da članovi Turističkog vijeća, koji doduše posljednjih 15 godina nisu odbili niti jedan prijedlog Nike Bulića, materijale za tako važan izbor dobiju neposredno prije glasovanja?
- Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog imenovanja novih direktora.
Što mislite postići prijedlogom da se oglašavanje kreveta ilegalnih iznamljivača kažnjava sa 50.000 kuna?
- Saboru je upućen prvi prijedlog zakona, uskoro ide i drugi u kojem su predviđene dopunske mjere borbe protiv sivog tržišta. Ono što je Vlada predložila Saboru jest uvođenje kazni za oglašavanje svih onih koji nisu prijavljeni za davanje usluga u turizmu. Na taj način želimo suzbiti sivo tržište, nelojalnu konkurenciju legalnim iznajmljivačima. Smatramo da imamo relativno jednostavnu proceduru ulaska iznajmljivača u legalni sistem bez mnogo dokumentacije. Ulazak je moguć na nekoliko načina kao glavni ili dodatni posao i slično, a krajnje je pojednostavljena procedura o boravišnoj pristojbi.
Želimo izbjeći situacije da se na istim mjestima neometano reklamiraju i legalni i nelegalni iznajmljivači. Osim toga, Državni inspektorat temeljem zaštite vlasništva i dalje ima problem s ulaskom u objekte koji nisu prijavljeni za iznajmljivanje.
Koliki je ukupni udjel sive zone u turizmu?
- Ne mogu to procijeniti, postoje i veće i manje kalkulacije, ali ovo je poruka države da će još odlučnije raditi na smanjenju sivog tržišta.
Koliko će inspektora Državnog inspektorata ove godine biti na Jadranu i kad počinju s češljanjem terena?
- Uskoro ću se naći s glavnim državnim inspektorom pa ćemo razgovarati i o provedbi usklađenih izmjena i dopuna zakona. Tada ćemo definirati i objaviti koliko će inspektora krenuti put Jadrana.
Što je sa Zakonom o turističkom zemljištu?
- Surađivali smo u izradi prijedloga koji je prošao dva čitanja, očekujem da do kraja godine uslijedi i završno, treće te da se zakon tada i donese.
Kalkulira se da je ove godine opseg investicija u turistički sektor smanjen 20 do 50 posto. Što će biti 2011.?
- Nakon višegodišnjeg velikog investicijskog vala, činjenica je da ekonomska kriza nije zaobišla ni turizam. Investicije se, doduše, nastavljaju, ali u smanjenom opsegu. Cijena kapitala znatno je viša nego prije krize, a u državu, pa i u sektor jednim se dijelom uvukla ulagačka nesigurnost. Ne znam što će biti sljedeće godine, no znam da će turizam, kad govorimo o privatnim investicijama, i dalje ostati najveći investitor u državi.
Kolika će ove godine biti zarada od turizma?
- Ni lani nismo donosili procjene, ispostavilo se da je do kraja 2009. ukupni turistički prihod, dakle i domaćeg i inozemnog tržišta, iznosio oko 6,3 milijarde eura. Bio bih zadovoljan da se ponovi prošlogodišnja zarada.
Koliko slabljenje eura može pripomoći domaćem turizmu?
- Naše su cijene vezane uz euro i slabljenje te valute odgovara nam za ona tržišta koja su izvan eurozone. Dakle, slabljenje eura čini nas konkurentnima na ovim tržištima prema kojima je euro pao, no kako najveći dio naših gostiju dolazi iz eurozone, ta činjenica neće bitno promijeniti našu konkurentnost.
Koliko je hrvatski turizam konkurentan prema svjetskim mjerilima?
- Prema posljednjim podacima o našoj konkurentnosti u svjetskom okružju za razdoblje od 2007. do 2009., stoji da smo prvi put povisili svoj udjel na međunarodnom tržištu. Prvi put premašili smo udjel od dva posto svih međunarodnih gostiju u Europi, svaki pedeseti turist došao je kod nas. U posljednje dvije godine Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti u turizmu skočila za četiri mjesta, sa 38. na 34. Na toj ljestvici pretekli smo dvije zemlje iz regije, Mađarsku i Slovačku, ali i dva konkurenta u mediteranskom okružju, Izrael i Tunis.
Kako ćete spriječiti da ubuduće ne bude skandala poput nedavnog kad austrijski nautičari nisu mogli isploviti iz marine Punat zato što je bio blagdan i nikoga nije bilo u Lučkoj kapetaniji?
- To se više neće događati. Ministarstvo mora odmah je reagiralo i sa sigurnošću mogu reći da će sve lučke kapetanije biti na službi nautičarima u vrijeme blagdana.
Slično se događa i na benzinskim postajama za nautičare. U nekim dijelovima sezone prava je lutrija pronaći postaju koja radi što nam kao turističkoj zemlji ne služi na čast.
- Ako od turizma žele imati prihode, gradovi i općine moraju uskladiti i podrediti turizmu radno vrijeme svih institucija povezanih s tom granom. Pritom nije samo riječ o benzinskim crpkama za nautičare ili lučkim kapetanijama. Nije bilo dobro ni to što gosti u nekim dijelovima Hrvatske za Uskrs nisu imali gdje potrošiti novac, uz ostalo i zato što ga nisu imali gdje promijeniti. No, Ministarstvo turizma nema direktne mehanizme kako bi to mijenjalo.