Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

14.01.2010. Koliki su prihodi marina?

Bogati stric vam pred smrt odluči darovati jednu od hrvatskih marina. Uz to vam ponudi da birate između marine "Punat" na otoku Krku s 1200 vezova, "Verude" iz Pule s 880 vezova, marine "Kaštela" u vlasništvu Joška Berketa sa 420 ili rogozničke "Frape" s 460 vezova. Znam, na mukama ste!
S razlogom! Kako znati koja donosi najviše novca? Bilo bi logično, što više vezova, bolja zarada. No, gadno ste pogriješili.
Naime, temeljni podaci poslovne uspješnosti 15-ak najpoznatijih hrvatskih marina, u najmanju ruku, zbunjuju.
Zbunjuju do te mjere da čovjek s razlogom posumnja da u tom, po mnogima, vrlo unosnom biznisu po svoj prilici dio zarade "zamrači". Ili, da je daleko od istine tvrdnja kako nam nautički biznis donosi veliki novac.
Uostalom, prosudite i sami. Odlučite li se, recimo, za najstariju hrvatsku marinu "Punat" s 1200 vezova, od čega je 800 u moru, očekujte godišnji prihod od maksimalno 35 milijuna kuna.
Pomislite li da je vaš jack pot "Tehnomontova" marina "Veruda" iz Pule s 880 vezova, jer se radi o modernoj, Europi najbližoj nautičkoj destinaciji Mediterana, iznova ćete promašiti - godišnje će vam donijeti najviše 25 milijuna kuna. Sličan godišnji prihod očekujte i od marine "Kaštela" s 420 vezova.
U toj brzopoteznoj inventuri hrvatskih marina iznenadit će vas podatak da marina "Frapa" iz Rogoznice s 460 vezova ostvaruje godišnji prihod od gotovo 45 milijuna kuna. Čak deset milijuna kuna više od, po broju vezova, gotovo tri puta veće marine "Punat"?! Za znatiželjnije evo još nekoliko podataka.
Recimo, tribunjska marina "Danuvius" s 240 vezova, koja je u vlasništvu Mađara, godišnje inkasira najviše 15 milijuna kuna, primoštenski "Kremik" s 400 vezova - 25 milijuna, murterska "Hramina" s isto toliko vezova gotovo 32 milijuna kuna, "Šangulin" iz Biograda (230 vezova) - 11 milijuna kuna.
Megamarina "Dalmacija" iz Sukošana s 1200 vezova - 60 milijuna, "Borik" iz Zadra (235 vezova) nešto više od šest milijuna, marina "Preko" (87 vezova) nešto više od dva milijuna kuna. Zanimljivo je da šest najelitnijih ACI-jevih marina (Umag, Opatija, Vodice, Split, Trogir i Dubrovnik) s ukupno u moru i na kopnu 5500 vezova godišnje inkasiraju 173 milijuna kuna.
-Šarolikost u zaradi posljedica je cijena i kategorije marine, te, naravno, prikazuje li se samo prihod od plovila, a odvojeno ugostiteljstvo, trgovina, servis itd. Naše cijene su gotovo sto posto niže nego, recimo, u ACI-jevoj marini u Opatiji, pa otud takav nerazmjer - kaže Sean Lisjak, prvi čovjek marine "Veruda".
-Navedene podatke o poslovanju drugih marina ne bismo komentirali jer prihodi, broj vezova i zaposlenih samo djelomično mogu biti relevantni pokazatelji. Tu naravno treba uzeti u obzir i djelatnosti kojima se pojedina marina direktno bavi ili koje su u najmu - kaže Dean Klarin iz marine "Hramina".

Ni Franjo Pašalić, vlasnik "Frape", nije spreman opširnije komentirati financijske učinke i širu društvenu korist pojedinih marina.
-Ne pada mi na pamet ustvrditi kako neki dio svoje zarade "zamrače". Neka se time bavi država. Činjenica je, međutim, da "Frapa" s 460 vezova i sadržajima koje ima ne samo da ostvaruje gotovo 45 milijuna kuna prihoda nego osigurava posao za 80 stalnih radnika i 50-ak sezonskih.
Zašto, recimo, ACI u svojih šest marina s 5500 vezova ima samo 363 stalno zaposlena radnika, to se mene ne tiče - kaže Pašalić.
I, doista, zašto je to tako? -Za razliku od ostalih marina, ACI ostvaruje prihod isključivo iz nautičkih usluga, te od zakupa sporednih djelatnosti koji na godišnjoj razini iznosi osam posto ukupnih prihoda. Inače, sustav ACI marina čine marine I., II. i III. kategorije, što znači i različite cijene usluga.
U konačnici uspješnost poslovanja se ne prati samo ostvarenjem prihoda nego analizom kompletnog računa dobiti i rentabilnosti poslovanja - kaže Sonja Brajković, direktorica financijsko-ekonomskih poslova i kontrolinga ACI-ja.

Prihod i od ugostitelja
- Marina Punat prihode ostvaruje isključivo od vezova čija je prosječna godišnja cijena 4000 eura. U 2011. ćemo povećati prihode jer preuzimamo hotele i ugostiteljstvo, djelatnost koja je bila u sestrinskoj tvrtki. Također će se povećati broj zaposlenih jer svi zaposlenici iz sestrinske tvrtke prelaze u marinu. Djelatnost dizanja i spuštanja plovila, servisiranje motora,bojanje, radovi u drvu i plastici odvijaju se u našim sestrinskim tvrtkama, kaže Vojmir Ragužin, manager Marine Punat.

U 20 marina 888 radnika
U 20 marina tek 888 radnih mjesta: 20 hrvatskih marina, koje smo stavili pod povećalo, sa 11929 vezova ima 888 radnika. I dok, recimo, Dalmacija iz Sukošana na 1200 vezova ima 83 zaposlena, Punat ima 39?! Kremik s 400 vezova ima 37 zaposlenih, a Kaštela i Hramina sa 420, odnosno 400 vezova ima po 60-tak radnika. Zanimljivo, opet je pri vrhu Frapa koja ima 80 zaposlenih na 460 vezova.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA