13.08.2010. Trideset godina NP Kornati
Na današnji dan prije 30 godina stupio je na snagu Zakon o Nacionalnom parku Kornati. Park je tada obuhvatio tzv. Donje Kurnate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.
Tri desetljeća opstojnosti razlog su velikoj fešti večeras na murterskom Trgu Rudina s početkom u 21 sat. Uz obilje dobre spize i pića te projekciju filma o ljepotama nacionalnog bisera na velikom videozidu, posjetitelje će zabavljati klape Godimenti i Mela.
Trideset godina suživota države i Kurnatara dobar je povod za prisjećanje i kronologiju, koja svjedoči da prvi pisani prijedlog za proglašenje NP-a Kornati datira u 1965. godinu. Dvije godine poslije, Kornati su proglašeni rezervatom prirodnih predjela, jednim od najblažih oblika zaštite.
Iz te se odluke 1980. rodio nacionalni park. Ubrzo su osnovane i dvije uprave, u općini Šibenik i u općini Zadar. Budući da dvije općine ipak nisu mogle usuglasiti stavove o upravljanju NP-om, u svibnju 1986. sudskim je rješenjem okončan likvidacijski postupak dviju uprava, a dvije godine poslije iz sastava NP-a Kornati izdvojila se Telašćica.
Veći dio dotadašnjeg NP-a Kornati, koji se nalazio u tadašnjoj općini Šibenik, s obuhvatom 223,75 četvornih kilometara, 91 otokom, otočićem i hridi, zadržao je status i naziv, a 1997. još jednom izmjenom Zakona Park sužava granice na 217 četvornih kilometara i obuhvaća ukupno 89 otoka, otočića i hridi.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr