Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

12.12.2010. Luka ne namjerava seliti iz središta Rijeke

Do 2025. godine ne razmišljamo o daljnjim ustupcima prema gradu, u smislu davanja i otvaranja lučkih površina za društvene potrebe - poručio je ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača na skupu u Gradskoj vijećnici, gdje je u sklopu radionice »Krpanje grada« održan okrugli stol na temu razvoja luke i grada.Na području riječke luke nalaze se izvanredno vrijede povijesne građevine, ali o nekom veličanstvenom projektu koji bi starim skladištima udahnuo novi život i učinio ih dijelom urbanog tkiva Rijeke još dugo možemo samo sanjati. Tako barem proizlazi iz izlaganja Bojana Hlače koji je nedvosmiselno poručio kako luka nema nikakvu namjeru pomaknuti se iz najužeg središta grada.
Stavljanje »Metropolisa« u javnu upotrebu podrazumijevalo bi presjecanje luke i zatvaranje komunikacije između njezinog zapadnog i istočnog dijela. Smatramo da je u ovom trenutku to tehnološki nepremostiv problem - rekao je Hlača, ali je pritom ipak najavio pomak u režimu korištenja povijesnih građevina.- Budući da skladišta zjape prazna, razmišljamo o tome da u »Metropolis« smjestimo kompletnu administraciju luke i svih koncesionara - najavio je Hlača koji je u sklopu svoga izlaganja prezentirao i planove proširenja terminala na Brajdici te izgradnje Zagrebačke obale, kao i otvaranja Delte javnim funkcijama.Projekt izgradnje Zagrebačke obale zdušno je podržao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, napomenuvši da se s tim kasni već pet godina, no njegovo je mišljenje kako uz pozicioniranje na toj lokaciji i Brajdici nema nikakve potrebe da se lučka djelatnost odvija i na dijelu obale u potezu lukobrana.
Govoreći o revitalizaciji Delte, koja bi u sjevernom djelu trebala postati centralni gradski park na površini od četiri hektara, dok je preostalih 12 hehtara namijenjeno izgradnji novih sadržaja, kao glavni problem Obersnel je apostrofirao stambenu izgradnju koja je uz ostalo predviđena na tom području. Naime, investitor na pomorskom dobru može imati samo koncesiju, a našem mentalitetu nije blisko da se stanovi uzimaju u koncesiju, već da budu u vlasništvu. Prema Hlačinim riječima, njegov je prvi interes da brine o konkurentnosti luke, pa je i osnovna ideja otvaranja Delte za javnu upotrebu da se koncesijskom naknadom pokriju investicije na terminalima. Već su mnoge tvrtke iskazale interes za izgradnju tog područja na kojem bi trebali niknuti i novi hoteli, restorani te prateći turistički servisi, kao i marina za mega jahte u Porto Barošu.
- Smatram da je u razdoblju od desetak godina taj prostor moguće staviti u javnu upotrebu. Ako se oko toga ne možemo dogovoriti i nismo sposobni planirati razvoj za razdoblje duže od tri godine, nikad se i nećemo pomaknuti sa sadašnjih pozicija - kazao je Obersnel primijetivši da se lučka aktivnost na tom prostoru ionako svodi na tri poluraspadnuta broda koja nešto prekrcavaju. Po njegovu mišljenju aktivnosti luke nisu tolike da se ne bi mogle koncentrirati na manje područje, pa smatra da je i Porto Baroš još prije pet godina mogao postati makar priručno pristanište za mega jahte umjesto da se tamo tovari staro željezo. - Na žalost, lučko je područje sveto i ima status krave u Indiji, a tako se razvoj grada ne može voditi. Mi granicu lučkog područja u pet godina nismo uspjeli pomaknuti niti za pet metara kako bi dobili otvorenu pristup brodu »Uragan« - primijetio je gradonačelnik, dok je Hlača tvrdio kako u skladu s poslovicom »ne stavljaj sva jaja u istu košaru« luci treba i terminal u generalne terete u gradskom središtu.
Okruglom stolu prehodila su predavanja u kojima su gosti iz Rotterdama i Hamburga prikazali proces transformacije koje prolaze njihove luke. Voditeljica odjela za urbanizam u Rotterdamu Merce de Miquel I Capdevila prezentirala je transformaciju dijelova luke koji su napuštani od lučkih aktivnosti i urbanizirani, te metodologiju rada koje prati takve aktivnosti, a uvijek pretpostavljaju dijalog kako sa lučkom upravom, tako s investitoraima i građanima. O iskustvima Hamburga govorio je Manuel Hauer iz urbanističkog ureda ASTOC koji već deset godina vodi proces transformacije tamošnje luke, a u sklopu njegove prezentacije prikazan je i spektuakularan projekt nove zgrade filharmonije koja izrasta na starom lučkom skladištu, a djelo je švicarskog arhitektonskog dvojca Herzog & De Meuron.