Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

10.04.2011. Pulska riva sprema se za kruzere

U tijeku je izgradnja, odnosno rekonstrukcija dijela operativne obale na pulskoj rivi između Riječkog gata i platoa bivšeg ACI-jevog servisa. Riječ je o prvoj fazi sanacije obalnog zida u dužini od 20 metara. Pulska Lučka uprava putem javnog natječaja posao je povjerila tvrtki Sun Adria iz Rijeke. Glasnogovornik Lučke uprave Zoran Peruško istaknuo je da će ovi radovi biti okončani prije početka turističke sezone.
- Sanacija i rekonstrukcija obale na potezu Riječki gat - Veli Vrh počela je nakon isteka svih rokova žalbi po Zakonu o javnoj nabavi, čim je aktiviran potpisani ugovor s izvođačem radova. Riječka tvrtka Sun Adria odabrana je kao najpovoljniji ponuditelj. Riječ je o prvoj fazi sanacije obale u dužini od 20 metara, uz nasipavanje do 16 metara od postojeće obalne linije. Radovi su vrijedni 1,8 milijuna kuna, što je Lučka uprava osigurala iz vlastitih sredstava te uz potporu od 700 tisuća kuna od resornog ministarstva.
Trenutno se izvode zemljani radovi i to podmorsko uklanjanje slojeva kamene školjere te podmorski iskop do tvrdoga dijela. Nakon toga slijedi donošenje kamenih blokova i izvedba temeljnog kamenometa kroz tri faze. To će se učiniti tako što će se položiti kameni blokovi težine oko 500 kilograma, a uslijedit će postavljanje armiranog betona i izgradnja obale. Očekujemo da će ovih prvih dvadeset metara biti okončano prije turističke sezone, ističe Peruško te dodaje da će se druga faza radova nastaviti nakon sezone, a ovisno o sredstvima.

Prethodno će se, kaže, raspisati javni natječaj, a nakon toga i odabrati najpovoljniji ponuditelj za drugu fazu.

- Time bi Pula napokon dobila novouređeni dio operativne obale na koji bi se mogli vezati i veći brodovi te kruzeri i megajahte. Ovi su radovi, uz sanaciju lukobrana, kandidirani za dobivanje financijskih sredstava iz europskih fondova. Resornom ministarstvu već smo predali potpunu projektnu dokumentaciju za obalu i lukobran i jedna smo od rijetkih lučkih uprava u Hrvatskoj koja za projekte ovakvoga tipa ima kompletiranu svu dokumentaciju. Stoga s pravom očekujemo da će naša kandidatura konačno biti prihvaćena, istaknuo je Peruško. (C. B. GALIĆ; Snimio M. ANGELINI)

Beach bar na rivi
U nastavku bivšeg ACI-jeva platoa trenutno se uređuje terasa za ugostiteljsko-turističku djelatnost. Na prošlogodišnjem javnom natječaju koncesiju za otvaranje kafića dobio je obrt Batana. Riječ je o montažnom objektu površine 12 kvadrata uz terasu od 100-tinjak kvadrata. Uz bar predviđeno je uređenje jednog dijela prostora namijenjenog najmlađima, i to sve ne narušavajući vizuru tog prostora te oplemenjujući ga do donošenja eventualnih novih planova grada, kaže Zoran Peruško.

Peruško: Mulj ne smrdi
Iako su proteklih dana građani intenzivno zvali negodujući zbog radova koji se izvode uoči turističke sezone, pritom najviše kritizirajući katastrofalni izgled i smrad koji se pruža na mjestu iskopa, glasnogovornik Lučke uprave Zoran Peruško to je odlučno demantirao. Nije se pokolebao niti kada smo i sami konstatirali da se ponekad intenzivan smrad doista osjeti, a, istina, ponekad i ne.
- Ovaj put moram reći da se ne slažem s takvim primjedbama, jer smo uložili dodatni napor da tog smrada ne bude. Angažirali smo, naime, tvrtku EM tehnologija iz Rijeke koja taj mulja šprica posebnim kemikalijama. Iako je to nama nemali trošak, pretpostavljali smo da bi do ovoga moglo doći pa smo unaprijed reagirali. Na žalost, kada je južina riva se "osjeti" i bez ovakvih radova, ističe Peruško.
Uvjerava da su iskopi pri kraju i da slijede oku ugodniji radovi, a to je nasipanje tvrdim materijalom te samo uređenje. Što se deponiranog mulja tiče, on se, kaže Peruško, trenutno odlaže na pomorsko dobro kod uvale Mandrač i nakon što se osuši bit će odvezen. Međutim, prije nego su se odlučili na ovaj potez, kaže Peruško, izradili su studiju utjecaja na okoliš kojom je utvrđeno da je taj mulj ekološki prihvatljiv i da nije štetan za zdravlje ljudi.

Izvor: www.glasistre.hr

ARHIVA