Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

09.10.2010. Nestaju li hrvatski skiperi?

U Hrvatskoj je registrirano 1.419 charter tvrtki i 4.078 plovila namijenjenih iznajmljivanju nautičarima. Mnogima su iznenađujuće zazvučale ove brojke, iznesene na Nautičkom forumu što je održan u Šibeniku u sklopu sajma Adriatic Boat Show. Još je dodano da je u odnosu na 2005. godinu broj charter tvrtki udvostručen, dok je porast broja plovila oko 30 posto. Istom prilikom ukazano je na probleme što prate charter djelatnost, njih je puno i dolaze s raznih strana, a rješavaju se slabo i nikako. Lijepe riječi o poslovanju, ili barem kakav pozitivan primjer, nitko nije izrekao.
Bez obzira na sve ostale, moglo bi se reći da u ovom trenutku jedan problem pokriva sve ostale - dolazak čarter gostiju u posljednje je dvije godine usporen i to je posljedica gospodarske krize, moglo se čuti od najodgovornijih ljudi iz charter djelatnosti. Da ima puno gostiju, da brodovi rade dvadesetak tjedana i da se preko veza i poznanstava traži slobodan brod, sve ostalo lakše bi se podnosilo. Booking ovogodišnje charter sezone bio je dobar, bolji u odnosu na opća kretanja na turističkom i gospodarskom tržištu, ali ga je pratio i veliki damping, cijene su spuštane ispod granica isplativosti poslovanja.
Prava sezona u nas kratko traje, svodi se na tri udarna tjedna, od toga se živi. Malo je brodova koji rade u kontinuitetu od travnja do listopada. Ova konstatacija često se čuje od ljudi iz tog sektora, onih koji iznajmljuju brodove ili na njima rade. Nedovoljno je to za skupi brod, kad će s takvim angažiranjem vratiti uloženo? Ako uopće može vratiti u našim uvjetima poslovanja? Dobro, nije baš da brod radi samo tri tjedna iako bi se, možda, i takav mogao naći. Malo je, međutim, i onih što su optimalno iskorišteni.
Vezano uz brodove, u nepovoljnom su položaju i oni koji s njima upravljaju - skiperi. Potražnja njihovih usluga stalno se smanjuje, bez obzira na veliku charter flotu, te tisuće ostalih jahti i jedrilica na kojima plove vlasnici, ali trebaju zapovjednika. Rješava se to drugačije, mimo službenih kanala.
- Skiperi se slabo traže, ističe Slobodan Banašin, direktor Udruge skipera Jadrana. Na hrvatskom Jadranu sve je više inozemnih skipera, sada nisu u ilegali na našem moru. Tržište je otvoreno, na njemu pobjeđuju jači. Mi skiperi nismo zaštićeni, ali je još poraznije što se u našoj zemlji ne štite ukupni interesi nautičkog turizma. Sve se izgubilo u masi, ničim ne pokazujemo da nam je nautički turizam od strateškog interesa.
- U našem nautičkom sektoru puno bi toga trebalo promijeniti da stvari krenu na bolje, zaključuje Slobodan Banašin. Najprije bi trebalo mijenjati mentalno razmišljanje u našim glavama, a potom sve drugo. Cijene su nam visoke, gosti nezadovoljni, kontrole nema. Najgore je što se visoke cijene postavljaju na krivom mjestu, što za njih nema limita, a time se nanosi šteta našem turizmu u cjelini.
Svojedobno je donesena strategija razvoja nautičkog turizma, a što nam je ona donijela, pita Slobodan Banašin? Pomaka nema, lokalni interesi dominiraju, tvrdi on pomalo ogorčeno, ali i s puno odgovornosti s pozicije u kojoj zastupa interese svojih kolega. Udruga skipera pokušava se izboriti za status svojih članova i skiperskog posla u cjelini. Vrijeme, međutim, prolazi a pozitivnih pomaka nema.
- Skipere nitko ne spominje, ponašamo se kao da oni nisu bitni. Mi od svojih ciljeva ne odustajemo, želimo napraviti brand hrvatskog skipera! Ovako kako je sada, ne da nije dobro, nego je poražavajuće za naše skipere. Ljudi rade sami, svatko za sebe, neorganizirani i nezaštićeni. Jasno mi je, premali smo da predstavljamo jakog poslovnog partnera, uz to raštrkani, bez zajedništva. Tim je teže što ni sljedeću sezonu ne mogu čekati s optimizmom. Barem ne u svom poslu.

Više nautičara u charteru
Prema službenim podacima što ih je nedavno objavio kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u osam ovogodišnjih mjeseci hrvatskim Jadranom plovilo je više od 302 tisuće nautičara u charteru. To je u odnosu na prošlu godinu porast od 3,28 posto. Najbrojniji su bili Nijemci, a slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani i Poljaci. Nikolić je posebno istaknuo da se Hrvatska konačno obračunala s crnim charterom, budući da nije zabilježen nijedan takav slučaj. Konačna bilanca trebala bi označiti uspješnu charter sezonu. Pitanje je, koliko i financijski, a to je ipak najvažnije.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA