05.10.2010. Europski novac spašava lovranski guc
Skorašnjim odlaskom Gianfranca Sirotnjaka u mirovinu, Lovran, ali i Liburnija, ostat će bez posljednjeg aktivnog brodograditelja starih tradicijskih drvenih brodica. Lovranski brodograditelj bi svoju radionicu trebao predati najmodavcu u proljeće iduće godine, a do tada namjerava završiti već neke započete poslove. Radionica u samoj blizini lovranskog hotela »Park« već niz godina služi za izradu i popravke drvenih starih brodica, a prostor u kojem se nalazi u vlasništvu je Općine. Njezinim zatvaranjem u pitanje bi mogao doći proces zaštite kulturne baštine, kao i niz inicijativa koje su posljednjih nekoliko godina pokrenute kada je riječ o autohtonim tradicijskim brodicama našeg kraja, tvrde Silvano Raffaelli, tajnik sekcije Lovranska Lantina koja djeluje pri Udruzi Naš Lovran, i Robert Mohović, profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci.
- Radionica je s tehničkog aspekta srce brodogradnje starih tradicijskih barki i upravo zato treba ju održati »živom«. Ne smije se dopustiti da se njezino postojanje, ali i djelovanje kao takvo, ugasi. Zatvori li se radionica, svi programi koje smo posljednjih godina pokrenuli dolaze pod upitnik. Trend u Europi i na Mediteranu upravo je očuvanje i zaštita takve brodograditeljske baštine. Mi u Lovranu imamo tridesetak drvenih starih barki koje, zatvore li se vrata radionice, neće se moći održavati, a kamoli graditi nove. Znači, postoji opravdan razlog za očuvanje ove baštine kao i za očuvanje imidža Lovrana - ističe Raffaelli koji zajedno s Mohovićem radi na inicijativi očuvanja, zaštite i valorizacije pomorske, ribarske i brodograđevne baštine našega kraja, a jedna od manifestacija koja je prepoznata i koja je zaživjela prošle godine je i regata tradicijskih starih barki na jedra.
- Preko županije je pokrenut i IPA projekt, a riječ je o prekograničnoj suradnji sa Slovenijom upravo na spašavanju i valorizaciji barke lovranskog guca. Upravo na ovaj način želimo doprijeti do javnosti kako bi nešto sustavno napravili, a ne ostali na sporadičnim postupcima entuzijasta - dodaje Mohović, ističući kako u fondovima Europske unije postoje sredstva za tu namjenu, no kako će se do njih puno teže doći počnu li se zatvarati ovakvi obrti.
- Sredstva od Europe traže ozbiljnost, a zasigurno jedna od tih stvari je i spašavanje radionice. Ovakve poteze ipak prije svega moramo napraviti radi sebe i našeg identiteta, a onda i valorizacije u turističke svrhe - rekao je Mohović.
Problem lovranske radionice je i neprimjerena lokacija na kojoj se nalazi s čime se slažu i sugovornici i lovranska općinska vlast. Naime, radionica je smještena u samoj blizini hotela »Park«, tik do hotelskog wellness centra, pa radovi često znaju biti prebučni za hotelske goste.
- Za radionicu je potrebno naći zamjenski prostor. Smatram da postoje solucije za novu lokaciju. Općina je upoznata sa cijelom situacijom, kao i s problemom suživota hotela »Park« i radionice. Preko naše udruge na lovranskom vijeću tražit ćemo da se održi i točka dnevnog reda na temu što se može napraviti da se radionica spasi - zaključio je Raffaelli.
Bez zamjenskog prostora
Načelnik Općine Lovran Emil Gržin shvaća nastojanje lovranske udruge da sačuva lovransku kulturnu baštinu, no isto tako ističe kako radionica zasigurno neće moći ostati na istom mjestu.
- Trenutačno ne mogu govoriti o nekakvom zamjenskom prostoru i alternativi, no zasigurno radionica u budućnosti neće moći više biti tamo i zbog buke, a i zbog nekih ekoloških pitanja - kratak je bio Gržin.
Izvor: www.novilist.hr