Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

04.10.2010. EU inicijativa za produljenje sezone

Hoće li Hrvati, potpomognuti novcem Europske unije, ljeti putovati na odmor na sjever Europe, a sjevernjaci, također s pomoću istih subvencija, zime provoditi kod nas? Potencijalna razmjena dio je plana nazvanog Erasmus smišljenog ove godine u uredima Europske unije da bi se povećala turistička iskorištenost kapaciteta europskih država.
Dakle, jedna od inicijativa EU-a pokretanje je neke vrste programa »Erasmus za turiste«, a ideja se temelji na vrlo uspješnom programu studentske razmjene. »Mladi ljudi ili osobe starije od 65 godina s ograničenim mogućnostima mobilnosti ili niskim prihodima, dobili bi financijsku potporu da odu na godišnji odmor izvan sezone«, objasnili su u Europskoj komisiji. Sjeverni Europljani mogli bi ići na jug Europe zimi, dok bi građani sredozemnih europskih zemalja mogli provesti najtoplije mjesece na sjeveru Europe, predviđaju planovi. Ideja dolazi iz Španjolske, gdje je na snazi projekt koji je znatno povećao turizam izvan sezone putem regionalne turističke razmjene. Španjolska je, poznato je, vodeća zemlja EU-a u turizmu. Ne muči samo, dakle, Hrvatsku produljenje turističke sezone. O tome maštaju i ministri mnogo potkoženijih zemalja. Ministri članica EU-a ove su godine potpisali zajedničku izjavu u kojoj odlučno podupiru mjere i inicijative za produljenje turističkih sezona jer većina od oko desetak milijuna zaposlenih u turizmu u zemljama EU-a radi samo dio godine.
Prije Domovinskog rata gosti iz zapadnoeuropskih zemalja znali su cijelu zimu provoditi na jugu Hrvatske, pogotovo na dubrovačkom području jer im je tu bilo jeftinije - naravno, i ljepše i toplije - nego doma, ali posljednjih dvadesetak godina takve su aktivnosti zamrle.
Treba, međutim, biti pošten pa uza sve naše turističke manjkavosti, priznati da većina europskih zemalja, osim giganata poput Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i u posljednje vrijeme Turske, hrvatskom turizmu nije ni do koljena.
Hrvatska je prije stotinjak godina prolazila faze koje se sada smišljaju u briselskim labosima pa naš problem s produljenjem sezone leži u nečem drugom: Hrvati moraju odlučiti da zaista žele dulje sezone, da im nisu dovoljna ta tri mjeseca ljetnog rada, ali i da bi, uz nešto napora, vrlo lako od turizma mogli zarađivati dvostruko više novca od sadašnjih sedam milijardi eura. Kada nam se to posloži u glavama, kada država sve svoje mehanizme usmjeri u tom pravcu (kao što su to prije petnaestak godina napravili Turci koji sada zarađuju dvostruko više od nas, a prije dvadesetak godina nisu imali ni jednog hotela), kada se porezno rastereti turistički biznis i da mu se novi zamah, odnosno kada se napokon zaključi da, iz sadašnje perspektive, osim turizma nemamo alternative, onda će se stvari brzo posložiti same.
Naklonjenost turizmu dosadašnje su vlade, uključujući aktualnu, pokazale i gradnjom autocesta, ali da bi te prometnice zaživjele i izvan glavne sezone, turizam mora dobiti novi status. Mi u 20 godina samostalnosti nismo uspjeli povezati poljoprivredu s turizmom, što bi, valjda, dosad napravile i mnogo zaostalije zemlje. I dalje se, što je iz perspektive mogućnosti zastrašujuće, zadovoljavamo sezonom od sredine lipnja do sredine rujna.
Prema novim ovlastima EU-a nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma, pokrenuto je nekoliko konkretnih inicijativa koje bi Unija mogla prihvatiti. Među ostalim, planira se osnovati i centar za promatranje turizma, koji bi prikupljao detaljnije statistike na europskoj razini, neku vrstu Eurostata koji bi bio posvećen turizmu, čime bi se operateri mogli učinkovitije prilagoditi novim trendovima.
Više će se voditi računa i o ekologiji. Iza suhoparne definicije EU-a - Indikacijski sustavi održivih turističkih destinacija - krije se izdvajanje odredišta i staništa koja nude usluge visoke kvalitete, a poštuju okoliš. Takva odredišta pridružit će se sustavu plavih zastavica kojima se ocjenjuje čistoća obala i marina u više od 40 zemalja.
Tu Hrvatska ima velike šanse jer ima najčišće more na Sredozemlju. Dodatno, a itekako iskoristivo, Hrvatska ima mnogo nezagađenog tla odličnog za uzgoj eko hrane te neistraženu, divnu unutrašnjost koja se tek mora izboriti za svoje mjesto na europskoj turističkoj karti.
EU, nadalje, kasni za nama i u turističkom otvaranju prema najbrže rastućim gospodarstvima svijeta. Unija, naime, tek namjerava pregovarati o partnerstvima sa zemljama koje nisu njezine članice, na primjer s Kinom, Brazilom, Rusijom i Indijom. Cilj im je ponuditi paket putovanja koji uključuje posjet nekoliko zemalja kontinenta. Takav paket trebao bi olakšati dolazak novih turista u Europu i pomoći u sprječavanju toga da se posjeti turista koncentriraju na samo jednu ili nekoliko zemalja članica. Hrvatska je prve korake prema tim zemljama napravila prije nekoliko sezona.
Lisabonski sporazum je inače prekretnica u razvoju europskog turizma. Prvi put EU ima ovlasti da donosi odluke koje se tiču tog sektora većinskim glasovanjem.
»Unija treba nadopunjavati akcije zemalja članica na području turizma, posebice u promociji konkurentnosti Unije na tom području«, stoji u članku 195 Lisabonskog sporazuma.
Turizam u EU čini više od pet posto BDP-a s gotovo 1,8 milijuna kompanija, uglavnom malih i srednjih poduzeća u kojima radi 5,2 posto svih zaposlenih ili 9,7 milijuna ljudi, stoji u podacima koje je predstavila Europska komisija. Turistička grana je u velikim promjenama, posebice nakon porasta prometa niskotarifnih aviokompanija koje su znatno povećale važnost europskog tržišta i organizacije individualnih putovanja.