PP Telašćica Arheološki nalazi

Ilirski grob u Čuhu

Na sjeverozapadnom dijelu polja Čuh 1957. G. otkriven je ilirski grob. Sastojao se od četiri okomito položene ploče s poklopcem. Grob je orijentiran u pravcu SZ - JI i u njemu je nađen kostur u zgrčenom položaju, ležeći na desnom boku, s glavom prema sjeveru. Uz njega su pronađene dvije spiralne narukvice, ukrasna igla i ulomak zemljane posude. Na temelju predmeta nađenih u grobu utvrđeno je da potječe iz II. do V. faze liburnske kulture željeznog doba ili od 8. do 5. st.

Grobni humci (gomile - tumuli) na području Čuha

Na širem području Čuha susrećemo čitav niz manjih i većih grobnih humaka. Na brdu Gominjak JZ od polja Čuh nalaze se dvije velike gomile, a između njih se na sredini brda nalazi još jedan humak koji ima duguljast oblik. Na jednoj gomili čobani su od davnina imali vidilicu koja je bila zaštićena od sjevernog vjetra i sa nje pratili i čuvali stada ovaca.

Vapnenice i kamenolomi

Na istočnom dijelu Dugog otoka susreću se tragovi gomila kamenja gdje se vatrom dobivalo vapno, tzv. vapnenice. Osobito ih je mnogo na širem području Čuha i to u uvali Čušćica na JZ obali, u uvali SZ od Male Proverse itd. a mnoge su vjerojatno nestale kod kultiviranja zemljanih površina. Uočeni su brojni tragovi vapnenica istočno od uvale Jaz i u uvali Tripuljak.

Postojanje vapnenica upućuje na to da je na tim područjima u to vrijeme bilo dosta šume koja se upotrebljavala kao gorivo i drvo za paljenje vatre i dobivanje živog vapna. Vjerojatno su mnoge od tih vapnenica nastale kao potreba za živim vapnom u gradnji rimske vile u Maloj Proversi, a zatim i za potrebe gradnje tijekom dugog razdoblja na širem dijelu SZ Telašćice, ali i Sali i oko Sali.

Na području Parka se uočavaju i stari kamenolomi. To je JI strana otoka Veli Garmenjak, uvala Kobiljak podno Ribarske straže i Punta Turčina.

Vila rustica

Crkva sv. Viktora na Citoriju

Ostaci crkve Sv. Viktora smješteni su na uzvišenju zvanom Citorij, na jugoistočnom kraju Stivanjske gore. Izgrađena je na blagoj južnoj padini platoa, na 92 metra nadmorske visine, odakle se pruža pogled na otvoreno more. Tijekom 2008. godine Arheološki muzej iz Zadra proveo je revizijsko istraživanje ostataka crkve tijekom kojega je u potpunosti razjašnjen karakter objekta. Starija podnica otkrivena u brodu crkve, a time i sama crkva na osnovu pokretnih nalaza (ulomci keramike, brončani križić i ulomci stakla) i tlocrtnih karakteristika, datirana je u ranokršćansko razdoblje, tj. u drugu polovicu 5. ili početak 6. stoljeća. Do obnove objekta došlo je krajem 10. stoljeća. U to vrijeme crkva je opremljena novim kamenim namještajem kojeg su ulomci pronađeni u ranijim istraživanjima. Na lokalitetu su otkriveni i ulomci keramike iz ranog brončanog doba koji svjedoče da se prije gradnje crkve na istom mjestu nalazio brončanodobni tumul.
Ova crkva je najstariji sakralni objekt iz starokršćanskog doba, a po njoj je unutrašnji dio Telašćice dobio naziv Luka sv. Viktora.

Ostaci crkve sv. Ivana u Stivanjem polju

Povećanjem broja stanovnika u Tilagu dotadašnja crkvica sv. Viktora na Citoriju je postala pretijesna pa se podigla nova, veća crkva na sjeveroistočnom rubu Stivanja polja. Podignuo ju je zadarski plemić Grubina 1064. godine i poklonio Samostanu sv. Krševana u Zadru.
Vrlo je vjerojatno da je ta crkva, kao i većina naših predromaničkih spomenika, sagrađena na antičkim ruševinama, a naziv cella (u povijesnim dokumentima) što znači mali samostan, upućuje na to da je uz crkvu moglo biti još prizidnih prostorija, poput predvorja od kojeg su pronađeni znatni ostaci, kao i možda ostaci neke rimske zgrade.

Crkva sv. Ante

Crkvica sv. Antuna Opata (kasnije posvećena sv. Anti Padovanskom) u Dugom polju potječe iz prvih kršćanskih vremena, možda iz IV. ili V. st. Služila je svojoj svrsi do 1844. g. kada ju je poznati hajduk Kutleša temeljito opljačkao. Tada je bila privremeno napuštena i ostala je bez krova. Saljani su 1913. g. na njenim ostacima podigli novu crkvu, ali su je sada posvetili sv. Anti Padovanskom. U njoj se svake godine na dan tog sveca, 13. lipnja, održava svečana misa. Osim svečane mise održava se i procesija s kipom sv. Ante, od crkvice do lokve u Njarici i natrag.
U neposrednoj blizini crkvice pronađeni su liburnski (ilirski) grobovi iz 1800. - 1000. g.pr.K.