Silba Pocukmarak
PODMORSKA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U UVALI POCUKMARAK NA OTOKU SILBI
prof. dr. Zdenko Brusić
Prilikom višegodišnjih ronjenja u uvali Pocukmarak na otoku Silbi pažnju mi je često zaokupljao umjetni kameni nasip koji se na dubini od dva do tri metra pružao na zapadnoj strani ove uvale te svojim oblikom i položajem ukazivao na davni lukobran, što je od zapadnog vjetra, koji ovdje zna podignuti velike valove, štitio manje brodice.
Dio kamene gomile u luci Pocukmarak.
Ostatke kamenog nasipa potopljene lučice tada sam pripisivao rimskom vremenu jer su u blizini na kopnu bila pronađena dva groba a na suprotnoj, sjeveroistočnoj strani uvale Pocukmarak u iskrčenim parcelama bili su uočljivi ostaci keramičkih ulomaka i malterom obloženo kamenje također iz rimskog vremena.
Navedeni grobovi, pronađeni davnih sedamdesetih godina, imali kao ukopne rake iskorištene amfore, koje zajedno s nalazom brončane narukvice i primjerkom kasnorimskog novca, ukazuju na četvrto stoljeća poslije Krista te učvršćuju spoznaju da se radi o manjoj nekropoli gospodarske ili ladanjske vile.
Naziv uvale Pocukmarak zahvaljuje titularu nedaleke grobne crkve Sv. Marka izgrađene u XVIII stoljeću kao zavjetne crkve čija sakristija prema lokalnoj predaji pripada starijoj crkvi koja je vjerojatno nosila isti titular.
Ovakvi manji gospodarski kompleksi iz antike što nastavljaju život u ranokršćansko vrijeme, kada se u okviru vile odnosno naselja podižu i crkve, susrećemo gotovo na svim otocima zadarskog arhipelaga. Tako naime promatrajući u kontinuitetu od sredine prvog milenija prije Krista na spomenutim otocima egzistira najprije jedno ili više liburnsko naselje na uzvišenju, koja nazivamo gradinama i na kojima obično život zamire nakon dolaska ovih prostora pod vlast Rima, kada se u prvom stoljeću poslije Krista novi gospodarski objekti često s pripadajućom lučicom grade u pogodnim, jugozapadnim stranama otoka. Vlasnici ovakvih gospodarskih vila obično su obogaćeni i romanizirani domaći stanovnici koji se osim tradicionalnog stočarstva počinju baviti maslinarstvom, vinogradarstvom ili nekom drugom privrednom granom.. Ovi gospodarski objekti obično tijekom kasne antike prerastaju u manje zaseoke (vicuse), a nakon primanja kršćanstva tijekom petog i šestog stoljeća u okviru ovih posjeda podižu se crkve oko kojih niču ukopišta (nekropole), na kojima se ponekad koristi i pokop u kamenom sarkofagu koji se obično smješta u samu crkvu ili u posebni prostor u njenom sklopu. Ovdje moramo naglasiti da je sarkofag kao skupa kamena grobnica bio dostupan samo bogatima ujedno i uglednim članovima određene zajednice te je on neprijeporni pokazatelj društvenog statusa vlasnika.
Vratimo se sada opet kamenom nasipu u lučici Pocukmarak gdje tijekom kasnijih obilazaka nailazim na blokove obrađenog kamenja ali i dijelove zatrpanih poklopaca sarkofaga. Dijelovi su im se mogli prepoznati u velikoj kamenoj gomili u kojoj je kamenje međusobno sraslo tijekom vjekovnog djelovanja različitih organizama što su se na kamenju i u međuprostorima naslagali. Uspijevam tada identificirati ostatke triju kamenih poklopaca sarkofaga jedva vidljivih u kamenoj masi nasipa lučice.
Na najvećem sačuvanom poklopcu, kasnije otkopanom, jedino se vidio dio ruba s uočljivim akroterijima na jednom njegovom kraju.
Obzirom na značaj pronalaska ranokršćanskih poklopaca sarkofaga, koji se rijetko susreću na podmorskim nalazištima, smatrao sam neophodnim poduzeti daljnja istraživanja kako bi potvrdio da se zaista radi o poklopcima sarkofaga, te ako jesu, zbog čega su i kada korišteni kao građevinski materijal za gradnju lučice ili su dospjeli u more uslijed nekih drugih okolnosti. Osnovni cilj podmorskih istraživanja odnosio se na utvrđivanje broja poklopaca u kamenom nasipu, izradu dokumentacije te zaštitu nalaza kao i čitavog kompleksa pristaništa.
Radi nastavka istraživanja podmorske gomile s dijelovima poklopaca ranokršćanskih sarkofaga prijavio sam se na natječaj Ministarstva kulture RH za 2008. godinu i dobio 20.000,00 kuna, te nakon dobivene dozvole od nadležnog Konzervatorskog odjela u Zadru, 6. listopada 2008 godine započeo s radovima.
U istraživačkim radovima sudjelovali su prof. dr. Zdenko Brusić kao voditelj istraživanja, dr. Mato Ilkić i znanstveni asistenti Mate Parica i Martina ÄŒelhar svi kao ronioci istraživači, zatim mr. Karla Gusar i mr. Josipa Baraka, stručno osoblje zaduženo za keramičke i ranokršćanske nalaze, te dokumentarist akad. slikar Dazi Brusić. Nakon prvih obilazaka podmorskog nalazišta i snimanja postojeće situacije započeta su istraživanja na mjestu vidljivog dijela pronađenog poklopca sarkofaga za kojeg se pretpostavljalo da je najbolje sačuvan. Položaj je uklopljen u kvadratnu mrežu te se započelo sa skidanjem kamene mase koristeći povremeno sisaljku za rastresiti materijal. Velike količine kamenja srasle vegetacijom i koraljnim ostacima otežavale su čišćenje. Ispod kamene nakupine nakon čišćenja pokazao se čitav poklopac sarkofaga koji je do dubine od 80 centimetara bio ukopan u kameni nasip i položen na samoj kamenoj litici.
Tijekom nastavka istraživanja u kamenoj masi na zapadnom rubu gomile uočen je manji dio ruba sanduka sarkofaga pa je i na ovome dijelu, nakon dokumentacije prve sonde s poklopcem sarkofaga, postavljen kvadrant i započelo uklanjanje također dosta kompaktne kamene mase. Nakon dvodnevnog čišćenja u ovoj sondi pronađen je čitav sanduk sarkofaga čije se dno nalazilo također na osamdesetak centimetara u kamenoj gomili u masi krupnog i sitnijeg kamenog materijala. Tijekom čišćenja sanduka sarkofaga u njegovoj neposrednoj blizini pronađen je novi poklopac dotada nevidljiv, što govori o mogućnosti novih nalaza u velikoj kamenoj gomili čiji samo mali dio tijekom ovih istraživanja uspjeli skinuti. Posljednjeg dana istraživanja nakon ucrtanih nalaza otvorena je manja sonda u zavjetrini kamene gomile.
U sondi izvan kamene gomile, koja nije u potpunosti završena pronađeni su keramički ulomci koji prema fakturi i ocaklini površine pripadaju XVII ili XVIII stoljeću. Dublja sondiranja u ovim slojevima luke mogla bi dati i ranije nalaze, s obzirom da sarkofage u svojoj primarnoj upotrebi kao grobnice možemo staviti u V. ili VI. stoljeće, njihova bi sekundarna upotreba, kada su iskorišteni kao materijal za izgradnju ili dogradnju lučice, mogla se dogoditi najranije u VIII. stoljeću.
Nakon završenih pokusnih istraživanja uslijedila je preventivna zaštita prostora te je poslan zahtjev nadležnom Konzervatorskom uredu u Zadru.
Daljnja podmorska istraživanja, s obzirom na dinamiku pribavljanja sredstava, obavila bi se na proljeće ove 2009 godine a imala bi za cilj nastavak čišćenja ostalog dijela kamene gomile i izradu kompletne dokumentacije čitavog prostora s time da bi se već na ljeto moglo prezentirati nalazište kao posebna turistička ponuda.Masivni poklopci sarkofaga od kojih su danas već poznata dva čitava i dva u dijelovima kao i nađeni kameni sanduk sarkofaga ali i ostali sanduci koji će se vjerojatno pronaći, sačinjavali bi jedinstven podmorski arheološki park koji bi omogućio razgledanje nasipa luke s sekundarno iskorištenim kamenim sarkofazima.
Prostor lučice s nalazištem prezentirao bi se kao jedinstveno podmorsko arheološko nalazište koje bi i obični turisti svih životnih dobi s maskom na licu, bez skupocjene opreme mogli razgledati nalazište kao unikatni podmorski lapidarij.
Potrebno je također tiskati poseban vodič u kojem bi se na više jezika izložila kratka povijest otoka s naglaskom na nalazište sarkofaga, dok bi se na prilaznim mjestima i a na samom nalazištu postavile table s putokazom i legendom.
Uz ovo je svakako važno naglasiti da se stanovništvo otoka Silbe, kao poznate turističke destinacije, tijekom ljeta poveća za više od deset puta. Osim toga, uz pet do šest tisuća turista koji dnevno preko ljeta borave na ovom otoku, u pristanište Silbe (Žalić), uz lokalnu trajektnu i brzu brodsku liniju, dnevno, tijekom ljeta pristaje više velikih brodova s brojnim izletnicima iz nedalekog Malog i Velikog Lošinja, Zadra, Novalje i drugih mjesta. Svi oni uz kupanje u bistroj uvali Pocukmarak, koja je udaljena stotinjak metara od pristaništa, mogu plivajući po površini, jer je dubina manja od 3 metra, razgledati izuzetno podmorsko arheološko nalazište.
Macrocruise charter agencija
Rezervirajte brod za sezonu 2024. uz dobre popuste..
